Agresija NATO-a na SR Jugoslaviju kao prelomna tačka za odnos ruskog društva prema Zapadu
Autori:
Georgi Engelhardt
Preuzmite ceo članak u PDF formatu
Na osnovu analize 15 istraživanja javnog mnjenja stanovnika Ruske Federacije o ratovima u bivšoj Jugoslaviji u periodu 1992–2004, a posebno o odnosu prema agresiji NATO‐a protiv SR Jugoslavije u martu – aprilu 1999, u članku je pokazano da je u prvoj polovini devedesetih godina rusko društvo ponovo otkrilo tradicionalnu simpatiju prema Srbima (od 7,5% podrške početkom 1993, do 31% sredinom 1995%). Vidi se, takođe, i da je porast prosrpskih osećanja (kao primer navodi se i najranija pronađena izjava V. Putina o agresiji NATO‐a iz aprila 1999) bio propraćen narastanjem antiamerikanizma i odbojnosti prema NATO‐u. Odlučujući uticaj na formiranje antiameričkih stavova u ruskom društvu i eliti imala je agresija NATO‐a na SR Jugoslaviju 1999. godine, koja je dugoročno postala fundament tih osećanja i stvorila opšteprihvaćenu percepciju te agresije kao krajnje nemoralnog čina. U smislu političkih emocija rusko društvo i ruska elita dele viđenje događaja u eks‐ Jugoslaviji potpuno različito od zapadnog mejnstrima, što je dovelo do jednog šireg osećaja nedovoljne podrške Srbiji kao jednog od simbola krize i slabosti Rusije devedesetih godina.